·
Više od 10.000 proizvoda na jednom mestu
·
60+ prodavnica u 8 gradova Srbije·
Dostava za 24h — narudžbine do 12h
·
Više od 10.000 proizvoda na jednom mestu
·
60+ prodavnica u 8 gradova Srbije·
Dostava za 24h — narudžbine do 12h
Ljubimci ne mogu rečima da nam kažu da ih nešto boli ili da se ne osećaju dobro. Ipak, njihovo telo, ponašanje i svakodnevne navike šalju signale koje ne treba zanemarivati.
Ponekad su to vrlo male promene koje vlasnici pripisuju umoru, starosti, promeni vremena ili trenutnom raspoloženju. Pas možda ne želi u uobičajenu šetnju, mačka provodi više vremena skrivajući se, ljubimac malo slabije jede ili odjednom češće prilazi posudi sa vodom.
Upravo takve promene mogu biti prvi pokazatelji da se u organizmu nešto dešava.
To ne znači da svaki pojedinačni simptom automatski ukazuje na ozbiljnu bolest, ali promenu koja je nova, izražena, ponavlja se ili se pogoršava ne treba ignorisati.
Ako ljubimac odjednom jede manje, potpuno odbija hranu ili, suprotno tome, pokazuje neuobičajeno povećan apetit, razlog ne mora biti samo promena raspoloženja ili izbirljivost.
Promena apetita može pratiti probleme sa zubima i desnima, gastrointestinalne poremećaje, bolesti bubrega ili jetre, hormonalne poremećaje, bol, mučninu i brojna druga oboljenja.
Na primer, pas koji priđe posudi, pokaže interesovanje za hranu, ali zatim odustane od jela može imati bol u usnoj duplji ili problem sa žvakanjem. Sa druge strane, ljubimac koji uopšte ne prilazi hrani može imati mučninu, bol ili sistemsko oboljenje.
Ako ljubimac koji inače ima dobar apetit iznenada odbija hranu, nemojte automatski pretpostaviti da je samo izbirljiv.
Posebnu pažnju treba obratiti na mačke. Produžen period bez adekvatnog unosa hrane kod njih može dovesti do ozbiljnog metaboličkog problema poznatog kao hepatična lipidoza, naročito kod mačaka sa viškom telesne težine.
Ako mačka ne jede ili joj je unos hrane značajno smanjen, posebno ako postoje i povraćanje, bezvoljnost, žutica ili drugi simptomi, treba se što pre obratiti veterinaru.
Ako pas ili mačka počnu da piju primetno više vode nego ranije i istovremeno proizvode veću količinu urina, to može biti važan zdravstveni znak.
Pojačana žeđ i povećana količina urina mogu se javiti kod dijabetesa, hronične bolesti bubrega, pojedinih hormonalnih poremećaja, određenih bolesti jetre i drugih sistemskih oboljenja.
Važno je, međutim, razlikovati povećanu količinu urina od učestalog mokrenja malih količina.
Pas ili mačka koji često pokušavaju da mokre, ali svaki put izbace samo malu količinu urina, mogu imati problem sa donjim urinarnim traktom, kao što su zapaljenje, infekcija, kristali, kamenčići ili druga stanja koja zahtevaju veterinarsku procenu.
Posebno je hitno ako ljubimac pokušava da mokri, ali urin ne izlazi ili izlazi samo nekoliko kapi.
Pratite koliko vode ljubimac pije, koliko često mokri i da li je količina urina drugačija nego ranije.
Pas koji više ne želi u šetnju ili mačka koja je prestala da skače na omiljeno mesto možda ne pokazuju samo promenu raspoloženja.
Smanjena aktivnost može pratiti bolove u zglobovima, infekcije, povišenu telesnu temperaturu, anemiju, srčana oboljenja i veliki broj drugih sistemskih bolesti.
Promena ponekad može biti vrlo suptilna.
Stariji pas možda i dalje želi da izađe napolje, ali mu treba više vremena da ustane. Mačka možda više ne skače direktno na prozor, već prvo koristi stolicu kao međukorak.
Takve promene vlasnici lako pripišu godinama, iako u pozadini može postojati bol.
Iznenadna ili izražena bezvoljnost, posebno ako je praćena odbijanjem hrane, povraćanjem, problemima sa disanjem, slabošću ili drugim simptomima, razlog je da se veterinar kontaktira bez odlaganja.
Mnogi vlasnici smatraju da je neprijatan zadah normalna pojava kod pasa i mačaka.
Međutim, izražen ili novonastali neprijatan miris iz usta nije nešto što treba prihvatiti kao normalno stanje.
Najčešći razlog mogu biti dentalni problemi kao što su nakupljanje zubnog plaka i kamenca, gingivitis i parodontopatija. Neprijatan zadah mogu pratiti i infekcije ili druge promene u usnoj duplji, a u pojedinim slučajevima i sistemske bolesti.
Ako uz neprijatan zadah primetite crvene desni, krvarenje, kamenac, pojačano balavljenje, otežano žvakanje ili ispuštanje hrane iz usta, potreban je pregled.
Redovna dentalna nega nije samo estetsko pitanje, već važan deo opšteg zdravlja psa i mačke.
Jedna epizoda povraćanja ili kratkotrajna promena stolice ne mora uvek da znači da postoji ozbiljno oboljenje, posebno ako se ljubimac nakon toga ponaša normalno.
Međutim, ponovljeno povraćanje, uporna dijareja ili kombinacija oba simptoma zahtevaju mnogo veću pažnju.
Uzroci mogu biti brojni: nagla promena hrane, unošenje neodgovarajuće hrane ili drugih materija, intestinalni paraziti, gastrointestinalne infekcije, pankreatitis, strano telo u digestivnom traktu, toksini i različita sistemska oboljenja.
Posebno zabrinjavaju krv u stolici ili povraćenom sadržaju, učestalo povraćanje, izražena bezvoljnost, bolan ili naduven stomak, slabost i znaci dehidratacije.
Kod štenaca, mačića, veoma malih, starih ili hronično bolesnih životinja gubitak tečnosti može predstavljati veći problem nego kod zdravog odraslog ljubimca.
Koža i dlaka često mogu biti dobar pokazatelj promena u zdravstvenom stanju ljubimca.
Pojačano opadanje dlake, intenzivan svrab, crvenilo, perutanje, kraste, rane, neprijatan miris kože ili bezdlaka mesta mogu ukazivati na dermatološki problem.
Uzroci mogu uključivati alergije, spoljašnje parazite, gljivične ili bakterijske infekcije, ali i određene hormonalne i sistemske poremećaje.
Na primer, pas koji povremeno počeše vrat verovatno ne predstavlja razlog za uzbunu. Međutim, ako se svrab ponavlja tokom dana, pas grize šape, koža postaje crvena ili se pojavljuju rane, potrebno je utvrditi uzrok.
Isto važi za mačku koja se toliko intenzivno liže da počinju da se pojavljuju područja bez dlake.
Promena na koži nije dijagnoza sama po sebi i zbog toga nasumično menjanje hrane ili primena različitih preparata bez utvrđenog uzroka često ne rešavaju problem.
Ovo je jedan od znakova koje vlasnici najlakše previde.
Ljubimac koji je ranije bio druželjubiv može početi da se povlači, skriva, izbegava dodir ili reaguje razdražljivo kada pokušate da ga pomazite.
Pas koji je uvek želeo da se igra možda više ne donosi igračku. Mačka koja je redovno spavala pored vlasnika može početi da provodi vreme sama, ispod kreveta ili u drugoj prostoriji.
Promene poput skrivanja, izbegavanja kontakta, smanjene želje za igrom, promene sna, nervoze ili agresivne reakcije na dodir mogu biti znak bola ili nelagodnosti.
Posebno obratite pažnju ako ljubimac ne dozvoljava da dodirnete određeni deo tela.
Promena karaktera ponekad nije problem u ponašanju – može biti način na koji životinja pokazuje da je nešto boli.
Ako ljubimac često češe uši, trese glavom ili pokazuje nelagodnost kada mu dodirnete područje oko uha, moguće je da postoji zapaljenje spoljašnjeg ušnog kanala.
Uzroci mogu uključivati alergije, parazite, strano telo, bakterije, kvasnice i druge faktore koji izazivaju ili održavaju zapaljenje.
Vlasnik može primetiti i crvenilo, neugodan miris, povećanu količinu sekreta ili bolnost.
Naginjanje glave na jednu stranu zahteva dodatnu pažnju, jer ne mora ukazivati samo na problem spoljašnjeg ušnog kanala. Može se javiti i kod bolesti srednjeg ili unutrašnjeg uha, vestibularnih poremećaja i drugih neuroloških problema.
Zbog toga se ne preporučuje dubinsko čišćenje ušnog kanala niti samostalno stavljanje kapi i lekova bez pregleda i saveta veterinara.
Kašalj, neuobičajeno ubrzano disanje u mirovanju, otežano disanje ili novi zvuci tokom disanja mogu ukazivati na problem koji zahteva veterinarsku procenu.
Uzroci mogu biti povezani sa srcem, plućima, respiratornim infekcijama, disajnim putevima, alergijskim reakcijama i brojnim drugim stanjima.
Ovde je posebno važno razlikovati kašalj ili blagu promenu od pravog respiratornog distresa.
HITNO: Ako se ljubimac vidno bori za vazduh, diše izrazito otežano, ima plavičaste, sive ili veoma blede sluzokože, deluje kao da ne može da udahne dovoljno vazduha ili kolabira, odmah potražite veterinarsku pomoć.
Kod pasa dahtanje može biti normalna reakcija na fizičku aktivnost, uzbuđenje ili toplotu, ali izrazito ili naporno disanje u mirovanju zahteva pažnju.
Kod mačke je disanje otvorenih usta u mirovanju posebno zabrinjavajući znak i ne treba čekati da spontano prođe.
Neobjašnjiv gubitak ili povećanje telesne težine može biti jedan od prvih znakova da nešto nije u redu.
Promene u težini mogu pratiti hormonalne poremećaje, dijabetes, bolesti bubrega ili jetre, poremećaje varenja i apsorpcije hrane, promene u ishrani, gubitak mišićne mase ili smanjenu fizičku aktivnost.
Problem je u tome što vlasnik ljubimca gleda svakog dana, pa postepenu promenu često ne primećuje.
Kod dugodlakih pasa i mačaka višak ili gubitak kilograma može dodatno prikriti dlaka.
Zato je korisno ljubimca redovno meriti i pratiti njegovu telesnu kondiciju, a ne oslanjati se samo na vizuelni utisak.
Najvažnije je da poznajete normalne navike svog ljubimca. Kada znate koliko obično jede, pije, spava, mokri, koliko je aktivan i kako se ponaša, mnogo ćete lakše primetiti promenu.
Preporučujem da vlasnici redovno prate pet jednostavnih stvari:
Apetit i unos vode – da li ljubimac jede i pije približno kao ranije.
Stolicu i mokrenje – učestalost, količinu i eventualne promene.
Telesnu težinu i kondiciju – naročito kod starijih i hronično bolesnih ljubimaca.
Ponašanje i nivo aktivnosti – igru, šetnju, spavanje, skrivanje i reakciju na dodir.
Kožu, dlaku, oči, uši i usnu duplju – redovan pregled pomaže da promenu primetite ranije.
Fotografija, video-snimak ili kratka beleška o tome kada se simptom pojavio mogu biti veoma korisni veterinaru, posebno kada se znak bolesti ne pojavljuje stalno.
Jedno od najvažnijih pravila jeste da psu ili mački ne dajete lek namenjen ljudima bez konsultacije sa veterinarom.
Lek koji je bezbedan za čoveka ne mora biti bezbedan za životinju.
Lekovi protiv bolova koji se često nalaze u kućnoj apoteci, uključujući ibuprofen, naproksen i paracetamol, mogu izazvati ozbiljno trovanje kod kućnih ljubimaca. Mačke su posebno osetljive na paracetamol.
Čak i lek koji se u određenim okolnostima koristi u veterinarskoj medicini mora biti dat u odgovarajućoj dozi i tek nakon procene veterinara.
Nije svaki simptom hitno stanje, ali postoje situacije kod kojih čekanje može biti opasno.
Odmah se obratite veterinaru ako ljubimac otežano diše, ne može da mokri, kolabira, ima napad, izrazito je slab, ima obilno krvarenje, ponovljeno povraća uz slabost ili pokazuje druge nagle i ozbiljne simptome.
Kod blažih promena treba pratiti stanje, ali ako se simptom ponavlja, pogoršava ili mu se pridruže drugi problemi, pregled ne treba nepotrebno odlagati.
Vaš ljubimac ne mora potpuno da prestane da jede, da se igra ili da hoda da bi imao zdravstveni problem.
Ponekad je prvi znak bolesti samo promena ponašanja, malo više spavanja, slabiji apetit, pojačana žeđ, drugačiji hod ili skrivanje na mestu na kojem ranije nije boravio.
Zato upoznajte navike svog ljubimca i obratite pažnju na ono što je za njega neuobičajeno.
Jedna promena ne mora automatski značiti ozbiljnu bolest, ali vlasnik koji poznaje normalno ponašanje svog psa ili mačke često je upravo osoba koja će prva primetiti da nešto nije u redu.
Oni nam ne mogu reći kada ih nešto boli, ali mi možemo naučiti da prepoznamo njihove signale.
Dr vet. med. Miodrag Ajduković